Osunčanje stambenih prostora i kako ih zaštititi od pregrijavanja
- Foto: VELUX
Zašto je važno voditi računa o adekvatnom osunčanju stambenog prostora, kako ga postići u arhitektonskom i urbanističkom planiranju, ali i kako zaštititi prostore od pregrijavanja uslijed prevelike osunčanosti, bila je tema novog predavanja održanog u sklopu ciklusa Arhitektura i praksa u organizaciji Društva arhitekata Zadra.
Domaćini su ovom prigodom u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa ugostili kolege arhitekte Stanku Ostojić, višu predavačicu na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, i Tomislava Fabeka, predstavnika tvrtke VELUX, pokrovitelja predavanja.
Značaj prirodnog dnevnog svjetla za ljudsko zdravlje u odnosu na umjetnu rasvjetu
Prirodno osvjetljenje unutarnjih prostora bilo je u fokusu arhitekture negdje do 1940-ih godina kada, zahvaljujući razvoju tehnologije, dolazi do trenda pojačanog osvjetljenja unutarnjih prostora umjetnom rasvjetom. Ideja je bila bolja iskoristivost prostora. S umjetnom rasvjetom oni postaju dublji i niži, jer više ne ovise isključivo o osvjetljenju dnevnim svjetlom.
Nedostatak prirodnog svjetla tako se počeo nadoknađivati s umjetnom rasvjetom, no s vremenom se pokazalo, i kroz istraživanja potvrdilo, da dugotrajna izloženost ovakvom obliku rasvjete, bez utjecaja dnevnog svjetla, može imati negativne posljedice po ljudsko zdravlje.
„Spektralna kompozicija prirodnog svjetla, čiji je izvor Sunce, puno je složenija u odnosu na onu jednog rasvjetnog tijela. Sastoji se od različitih malih frekvencijskih razlika i temeljni je čimbenik ljudske psihologije i fiziologije. Osim toga, umjetna rasvjeta, odnosno električno osvjetljenje, pruža statičan, sterilan doživljaj prostora u odnosu na osvjetljenje prirodnim svjetlom koje u prostor unosi dinamiku, ne samo tijekom jednog dana, već i tijekom promatrane godine“, istaknula je u uvodnom dijelu predavanja arhitektica Stanka Ostojić.
Kvalitetno osunčanje stambenog prostora štedi energiju
Istraživanja su pokazala kako u stambenim prostorima provodimo oko 65 % vremena u danu, što samo naglašava važnost njihovog adekvatnog osunčanja.
Željeni stupanj insolacije u unutarnjem prostoru ovisi o namjeni tog prostora. Što se tiče stambenih prostora, tu su prvenstveno važne boravišne stambene prostorije (dnevni boravak, spavaća soba, kuhinja, blagovaonica).
„Infracrveni dio Sunčevog spektra može uvelike pridonijeti pasivnom zagrijavanju, a vidljivi dio spektra prirodnom osvjetljenju unutarnjih prostora, što će naravno pozitivno utjecati na uštedu energije za grijanje i rasvjetu te na ukupnu energetsku bilancu stana i stambene zgrade u cjelini. Osim vidljivog i infracrvenog dijela zračenja, ultraljubičasti dio spektra smatra se, zahvaljujući svom antibakterijskom djelovanju, izuzetno važnim kod ispunjavanja higijensko-sanitarnih zahtjeva u boravišnim prostorijama stana. Sve navedeno izuzetno ovisi o karakteristikama elementa otvora kroz koje prolazi direktno sunčevo zračenje“, rekla je arhitektica.
Arhitektonski i urbanistički kriteriji koji utječu na osunčanje unutarnjih prostora
Izloženost sunčevom zračenju jedan je od bitnijih elemenata ostvarivanja ugode boravka u unutarnjem prostoru te je osunčanje izuzetno važan element arhitektonskog i urbanističkog projektiranja.
Projektantski, odnosno planerski kriteriji koji utječu na osunčanje unutarnjih prostora mogu se podijeliti u tri osnovne kategorije:
1. Klimatski uvjeti u odnosu na geografski položaj zgrade
Količina dozračene sunčeve energije izuzetno je povezana s lokacijom na kojoj projektiramo stambeni prostor i u tom je dijelu, s obzirom na doba dana ili godinu koju promatramo, jako važno voditi računa o neželjenim posljedicama prevelike osunčanosti stambenih prostora.
„Osim pozitivnih posljedica osunčanosti, kao što su pasivno zagrijavanje i prirodno osvjetljenje, može doći i do onih neželjenih u slučaju prevelikog osunčanja, a koje se očituju kroz pregrijavanje prostora i neželjeno blještavilo. Zbog toga je stambene prostorije izuzetno važno zaštititi od pregrijavanja kako bi se ostvarila ugoda u prostoru i uštedjela energija za hlađenje zgrade. O navedenom je osobito važno govoriti u kontekstu klimatskih promjena kojima danas svjedočimo.“
S druge strane, nedovoljna osunčanost je također nešto o čemu je potrebnom voditi računa prilikom projektiranja i orijentiranja stambenih prostora. Ostojić je kao primjer pokazala dijagrame azimuta i visine upada sunca za različite periode godine za Zagreb.
"Na zagrebačkom području sjeverno orijentirani prostori tijekom cijele godine nisu izloženi direktnom sunčevom zračenju. Ista je situacija i s istočno te zapadno orijentiranim prostorima u zimskom periodu godine", upozorila je Ostojić.
2. Položaj zgrade u odnosu na okolne volumene
Nije svejedno projektiramo li prostore u području niske gustoće izgradnje, npr. u području naselja s obiteljskim kućama, ili u područjima visoke gustoće izgradnje s gusto raspoređenim stambenim višekatnicama. U drugom slučaju zasjenjenost otvora susjednim zgradama igra veliku ulogu u nivou osunčanja stambenih prostora.
„Sunčeve zrake u unutarnji prostor dopiru prolaskom kroz otvore u ovojnici zgrade, a ti otvori mogu biti zasjenjeni susjednim zgradama i zelenilom, topografijom, oblikovanjem geometrije fasade te različitim napravama za zaštitu od sunca, pri čemu se misli na fiksne naprave za zaštitu od sunca (npr. brisoleji i žaluzine)“, objašnjava arhitektica.
U ovoj kategoriji bitno je naglasiti i važnost međuodnosa razmaka, odnosno udaljenosti višestambenih zgrada i njihove visine. Tema je to kojom su se bavili još arhitekti moderne, a koji su propisivanjem kriterija tlocrtne izgrađenosti i visine izgradnje pokušali na neki način povećati razinu svijesti o ispunjavanju higijenskih standarda.
3. Karakteristike otvora kroz koje prolazi direktno sunčevo zračenje
Veličina, oblik, orijentacija, položaj i materijali otvora također su kriteriji koji utječu na prolazak sunčevih zraka u unutarnji prostor.
U pogledu osunčanja, u izrazito urbaniziranim gradskim područjima potrebno je voditi računa i o razini onečišćenja zraka. Istraživanja pokazuju da prosječan grad zbog onečišćenja prima otprilike 15-ak posto manje Sunčevog zračenja u odnosu na svoju okolinu, a u zimskim mjesecima i do 30 posto.
Regulatorni okvir ne obuhvaća konkretne zahtjeve za osunčanjem
U suvremenom hrvatskom zakonodavstvu nažalost ne postoje detaljno propisani zahtjevi za osunčanjem stambenih prostora. Zakon o gradnji propisuje ispunjavanje temeljnog zahtjeva higijene, zdravlja i okoliša, međutim taj je zahtjev poprilično općenit, nije konkretan, komentira Ostojić.
„Normom 17037 koju je Hrvatska preuzela od EU preporučuje se potrebno vrijeme trajanja osunčanja u stambenim i poslovnim zgradama, međutim primjena ove norme nigdje nije propisana kao obvezna.“
S obzirom na nedostatak strože regulative, ne čudi primjer zagrebačke novogradnje, koji je Ostojić pokazala, s pojedinim jednostrano (sjeverno) orijentiranim stanovima, u kojima nije zadovoljen niti zahtjev minimalnog higijenskog standarda u smislu ventilacije prostore, niti minimalna odredba GUP-a grada Zagreba prema kojoj bi svaka stambena jedinica za vrijeme ljetnog solsticija trebala biti osunčana minimalno dva sata dnevno.
Usporedbe radi, rijetko ćemo naići na stambenu zgradu iz vremena dok je država bila investitor gradnje stambenih zgrada, a da je izrazito neusklađena sa zahtjevima za osunčanjem. Ostojić je zaključno u svom predavanju navela i dva primjera iz europske prakse. Tako Velika Britanija ima propise koji datiraju još s početka 19. stoljeća, a kojima se onemogućuje izgradnja ili se ograničava visina nove izgradnje kako se ne bi blokirala osunčanost postojećih zgrada, dok pravilnik iz 2012. u Beču ograničava visinu nove gradnje kako bi se omogućio prodor sunčevih zraka, što se pogotovo odnosi na prostorije u prizemlju postojećih zgrada koje su u najkritičnijem položaju.
Kako odabrati adekvatnu zaštitu za krovni prozor?
Arhitekt tvrtke VELUX, Tomislav Fabek nastavio je temu osunčanja u kontekstu proizvoda za zaštitu krovnih prozora od pregrijavanja.
„Ono što mi nudimo u našem asortimanu su proizvodi za adekvatnu zaštitu ugrađenih krovnih prozora na ravnim i kosim krovovima. Zaštita od sunca pridonosi ugodnoj unutarnjoj klimi i omogućava kontrolu dnevne svjetlosti kad je ona prejaka, štiteći od blještavila i direktnog svjetla“, rekao je Fabek.
Direktno izloženi osunčanju, krovni prozori unose dvostruko više svjetlosti tako da ih je puno teže zaštiti od sunca te puno više pregrijavaju prostor. Kako je istaknuo, u svojoj se praksi susreo s brojnim upitima kolega i kupaca iz Dalmacije vezano uz odabir zaštite od pregrijavanja prostora, što pogotovo nije ugodno u ljetnim mjesecima. Upravo je zato kod krovnih prozora bitna i vanjska i unutarnja zaštita.
"Prilikom savjetovanja, najčešće skrećem pozornost na orijentaciju prozora, namjenu prostorije i na nagib krova te da sukladno tome odaberu vanjsku i unutarnju zaštitu od sunca. Kombinacija je najbolja, ali sve ovisi o potrebama i budžetu krajnih korisnika. Čest primjer u praksi su obiteljske kuće s višestrešnim krovištem, gdje se jednako tretiraju svi krovni prozori, neovisno kako su orijentirani. Uvijek savjetujem optimalno rješenje koje će zadovoljiti sve potrebe korisnika i ostati unutar planiranog budžeta. Primjer dobre prakse je da se sjeverno orijentirani krovni prozori zaštite vanjskom tendom zbog manjeg sunčevog zračenja, a južno orijentirani krovni prozori aluminijskom roletom zbog većeg sunčevog zračenja. "
Studija tvrtke VELUX o učinku zaštite od sunca
Stručni tim iz Danske proveo je prošle godine posebno ispitivanje o učincima VELUX zaštite od sunca tijekom ljeta na primjeru južno orijentirane sobe s dva krovna prozora. Za potrebe ove studije strateški su postavljene simulacijske sobe na 29 različitih lokacija u gradovima Srednjoistočne, Sjeverozapadne i Južne Europe. Testirani su učinci zaštite rolo sjenila svijetlih boja za unutarnje zamračenje, triju vanjskih zaštita - vanjske tende (mrežasti materijal), SOFT rolete (poliestersko vlakno s aluminijskim ojačanjima) i ALU rolete te kombinacija rolo sjenila i jedne od vanjskih zaštita od sunca.
„U studiji su koristili referentu sobu 3x4 m, orijentiranu na jug i s dva VELUX krovna prozora najprodavanije dimenzije – 78 cm širine, 118 cm dužine Nagib krova bio je 45 stupnjeva, što nažalost nije toliko referentno za naše područje jer znamo da je ovdje u Dalmaciji taj nagib najčešće između 20 do 25, a na kontinentu 35 stupnjeva. Korištena je ovojnica od tri vanjska zida s toplinskom izolacijom debljine 10 cm, jedan unutarnji zid i jedan adijabatski stražnji zid. U studiji se procjenjivalo koliko energije za hlađenje možemo uštedjeti ako na postojeće krovne prozore stavimo zaštitu od sunca, a koliko ako ih zamijenimo novim prozorima te koliki je pad unutarnje temperature s pojedinom zaštitom od sunca u ova dva slučaja“, objasnio je Fabek na predavanju.
Unutarnje sjenilo najslabija, aluminijske rolete najbolja zaštita od sunca
Dobiveni rezultati pokazali su da je vanjska zaštita od sunca prva linija obrane od pregrijavanja prostora.
„Ako vam toplina prođe kroz staklo, unutarnje sjenilo neće dobro zaštititi prostor od pregrijavanja, jer je njegova primarna zadaća kontrola dnevne svjetlosti. Izloženost stakla temperaturnim razlikama je manja ako postoji vanjska zaštita od sunca, a što je bolja zaštita, to je veći pad temperature. Pritom se vanjska tenda pokazala kao najslabiji oblik vanjske zaštite, a aluminijske rolete kao najbolji“, obrazložio je arhitekt.
U slučaju kada se na postojeće krovne prozore ugrađivala zaštita od sunca, vanjska tenda smanjila je za oko dva puta energiju potrebnu za hlađenje u odnosu na unutarnje sjenilo za zamračenje, dok je vanjska SOFT/ALU roleta ili kombinacija unutarnje i vanjske zaštite smanjila potrebnu energiju za više od dva puta. Isti omjeri dobiveni su i prilikom mjerenja pada unutarnje temperature u prostoru.
U situaciji kada su postojeći prozor zamijenjeni novim prozorom – troslojnim energetskim s boljim okvirom, vanjska tenda snizila je temperaturu za četiri, rolete čak za pet stupnjeva.
ALU idealna za elektrificirane, SOFT roleta za ručno upravljane prozore
Fabek je na predavanju detaljnije objasnio razliku između SOFT i ALU rolete te prednosti ugradnje ova dva najbolja oblika vanjske zaštite.
„U odnosu na SOFT, ALU roleta ima bolju toplinsku i zvučnu izolaciju te dolazi u električnoj i solarnoj varijanti. Idealna je za elektrificirane prozore i pruža najbolju zaštitu, u kontinentalnoj Hrvatskoj je čak koriste kao zaštitu od provala na montažnim prizemnicama. U potpunosti zamračuje prostor tako da vam s njom nije potrebna kombinacija s unutarnjom zaštitom, osim ako to izričito želite ovisno o namjeni prostorije i što se u njoj nalazi. SOFT roleta je isključivo solarna, spuštate/podižete je neovisno o prozoru i bolja je opcija u slučaju ručno upravljanih prozora, jer neće doći do kolizije rolete i prozora, što je moguće kod ručno upravljanih krovnih prozora s ugrađenom elektrificiranom aluminijskom roletom.“
"Naši prozori dolaze s 10 godina garancije, vanjska zaštita s pet, a unutarnja s dvije godine garancije, s tim da i van tog roka vi imate podršku tehničke službe tvrtke VELUX, tako da se ugrađeni proizvodi mogu popraviti, zamijeniti za određenu naknadu i nakon isteka garancije“, naglasio je Fabek.
