Projektirajmo odgovorno, projektirajmo dostojanstvo!
- Foto: Pixabay
Za osobu s invaliditetom nekoliko centimetara, jedna stepenica, jedan stupanj nagiba može činiti razliku između pristupačnog i nepristupačnog fizičkog okoliša.
Ako želimo inkluzivno okruženje u kojem su građevine i javni prostori, sadržaji i usluge dostupni svim građanima na ravnopravan i dostojanstven način, bez fizičkih, komunikacijskih i drugih prepreka, osiguranju pristupačnosti moramo pristupiti kao temeljnom ljudskom pravu i osnovnom preduvjetu za uključivanje osoba s invaliditetom u svakodnevni život zajednice na ravnopravnoj osnovi.
Kad pristupačnost zapne na prvoj stepenici
Ova inkluzivna dimenzija pristupačnosti izgrađenog okoliša je nešto što se u Hrvatskoj još uvijek ne sagledava u dovoljnoj mjeri. Obično se svodi na ispunjenje pukog tehničkog zahtjeva u okviru zakonskog minimuma. Pristupačnost je nešto na čemu se štedi.
Unatoč nacionalnim i europskim propisima te Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, osiguranje obveznih elemenata pristupačnosti u projektantskoj praksi se često zanemaruje, izvodi u tragovima ili „ispunjava” neadekvatnim tehničkim rješenjima što onda rezultira neuporabljivim elementima pristupačnosti.
Prilazne rampe znaju se izvoditi s prestrmim nagibom. Kupljene i postavljene podizne platforme na javnim površinama često su uslijed neodržavanja nefunkcionalne. Postoje i apsurdni primjeri moderno opremljenih sanitarnih čvorova za osobe s invaliditetom na ulazu u koje su postavljene stepenice, a ne rampa. Imate građevine financirane EU sredstvima s prilagođenim pristupom zgradi, ali ne i gornjim etažama. Tu su i moderna dizala s tipkalom, ali prolazom manjim od 80 cm što onemogućava ulazak osobe u invalidskim kolicima...
„Obveza osiguranja pristupačnosti nije samo tehnički zahtjev, nego i osnovni preduvjet za stvaranje uključivog okruženja u kojem se poštuje dostojanstvo osoba s invaliditetom”, Pravobranitelj za osobe s invaliditetom
Izazovi i preporuke za unaprjeđenje pristupačnosti
Zahvaljujući financijskoj potpori Agencije za elektroničke medije za poticanje novinarske izvrsnosti, kroz projekt Projektiranje dostojanstva: korak prema inkluzivno izgrađenom okolišu jednakih mogućnosti imamo priliku u naredna četiri mjeseca (zaključno do 30. studenog), kroz seriju od osam novinarskih članaka, dublje zaroniti u problematiku pristupačnosti fizičkog okoliša.
Želimo provjeriti u kojoj mjeri prostori koje projektiramo i gradimo omogućuju našim sugrađanima s invaliditetom ravnopravno sudjelovanje u svim segmentima društvenog života; nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u unutarnjem i vanjskom izgrađenom okolišu.
Kao portal koji pokriva teme iz arhitekture, dizajna i graditeljstva te okuplja značajan broj čitatelja i suradnika iz ovih sektora - ključnih dionika u stvaranju ne samo estetski privlačnih prostora, već i onih koji su funkcionalni, sigurni, održivi i naposljetku - pristupačni, želja nam je kroz ovaj projekt usmjeriti njihovu pažnju na aktualne izazove u osiguranju pristupačnosti, pružiti konkretne preporuke za unaprjeđenje prakse i međusektorske suradnje, temeljene na razumijevanju prava i stvarnih potreba osoba s invaliditetom.
Ovdje bismo istaknuli kako osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom, uz pristupačnost fizičkog okoliša, podrazumijeva i pristupačnost prijevoza, informacija i komunikacija te ostalih sadržaja i usluga otvorenih ili namijenjenih javnosti, no naš je fokus u projektu na prvospomenutom aspektu – pristupačnosti građevina i javnih prostora.
Kroz naredne tekstove temu pristupačnosti izgrađenog okoliša nastojat ćemo obraditi s aspekta onih koji ga oblikuju i grade, kao i onih koji ga koriste. Ovdje bismo se željeli zahvaliti nizu sugovornika koji su od samog starta podržali ideju projekta i pristali svojim iskustvom, znanjem i stručnošću dati doprinos većoj medijskoj vidljivosti ovoj temi od javnog značaja.
Accessible EU Croatia
Profesor arhitekt Ljubomir Miščević je naš nacionalni stručnjak za pristupačnost, autor niza uspješnih projekata s primjenom načela pristupačnosti, suautor teksta i autor crteža, nacrta i piktograma u Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Pravilnik je bio na snazi 20 godina (od 11. prosinca 2005.), a od 28. lipnja ove godine postao je, uz izvjesne dopune i izmjene ( kojih Miščević nije autor), istoimeni Tehnički propis.
U okviru projekta Pristupačna Europa (AccessibleEU), drugu godinu zaredom organizirao je nacionalnu središnju konferenciju koja okuplja i umrežava ključne dionike iz javnog, privatnog i civilnog sektora u stvaranju pristupačno izgrađenog okoliša: arhitekte i inženjere građevinarstva, predstavnike državnih tijela, akademske zajednice, udruga osoba s invaliditetom, proizvođače i distributere elemenata pristupačne opreme...
Ciljevi konferencije su edukacijski, stručno-analitički i implementacijsko-operativni u svrhu poboljšanje svakodnevne prakse inženjera, edukatora u obrazovnim i drugim ustanovama te predstavnika udruga osoba s invaliditetom, kao i prenošenje najnovijih informacija o nacionalnim i EU propisima vezanim uz sva područja pristupačnosti.
Arhitektu Miščeviću moramo zahvaliti što nas je još prošle godine pozvao da popratimo ovu konferenciju. Upravo nam je njegova konferencija kao mediju „otvorila oči” u pogledu važnosti ove teme za struku te sadržajno usmjerila projekt na nekoliko ključnih izazova u osiguranju pristupačnosti, a na koje ćemo se referirati u razgovoru s arhitektom Miščevićem i ostalim sugovornicima u narednim tekstovima.
Kako projektirati dostojanstvo?
Jeste li znali da zabrinjavajući broj EU projekta jedinica lokalne samouprave ne prolazi evaluaciju za EU sufinanciranje zbog neadekvatne implementacije horizontalnih načela, posebno pristupačnosti?
Uvođenjem horizontalnih načela kao kriterija prihvatljivosti, pristupačnost u EU projektima više nije tek preporuka, formalni dodatak, već obvezujući standard. Pristupačnost mora biti funkcionalna, dokaziva, izvediva i to prema europskim pravilima, pri čemu građevinska dozvola nije automatski dokaz da je pristupačnost izvedena u skladu s istima. I dok su nekad mogli proći projekti poput građevina u kojima je pristupačnost izvedena djelomično, kao u primjeru koji navodimo u uvodu – osiguran pristup zgradi, ali ne i vertikalna komunikacija između etaža, to sada više nije moguće.
Kako pripremiti EU projekt u kojem je pristupačnost više od postavljene rampe i ugrađenog dizala? Odgovore ima Boris Iharoš, arhitekt i evaluator EU projekata. Njemu zahvaljujemo inspiraciju za naziv projekta jer je u jednom trenutku našeg inicijalnog razgovora spomenuo ključno pitanje koje postavlja projektantima i predstavnicima Udruge gradova na svojim radionicama o implementaciji horizontalnih načela u EU projektima: Kako projektirati dostojanstvo?
Muzej za sve!
A dostojanstvo su znali projektirati u Čakovcu. Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja svijetli je primjer osiguranja pristupačnosti kao horizontalnog načela u jednom EU projektu.
Uređen je prije četiri godine u sklopu projekta rekonstrukcije i revitalizacije fortifikacije Starog grada Čakovec, a još u fazi projektiranja vodilo se računa o stvaranju javnog kulturnog prostora koji će biti pristupačan svima, posebice ranjivim skupinama. Prostor i komunicirani sadržaj prilagođeni su nizom mjera, s posebnim naglaskom na osobe smanjene pokretljivosti te slijepe i slabovidne osobe. Da muzej radi po visokim europskim muzejskim standardima, potvrdilo se prošle godine kada se našao – i to kao jedini hrvatski predstavnik - u finalu izbora za Europski muzej godine.
Kako im je uspjelo unutar kompleksa pod konzervatorskom zaštitom osigurati elemente pristupačnosti, ispričat će nam ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan.
Dizajn u funkciji inkluzije
Kada govorimo o pristupačnosti, i javnost i struka često spominju i poistovjećuju pojmove univerzalnog i inkluzivnog dizajna, povezujući potonji isključivo s ranjivim skupinama kao što su osobe s invaliditetom.
Stručnjakinja za inkluzivni dizajn profesorica Sanja Bencetić sa Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razjasnit će nam razliku između njih i objasniti kako dizajn, kroz prepoznavanje i vrednovanje različitosti te korisničkog iskustva, može biti koristan alat u stvaranju inkluzivnog okruženja: onoga koji ne stigmatizira i koji je dostupan najširem mogućem broju ljudi, bez obzira na njihovu, dob, spol, sposobnosti, vrstu invaliditeta...
Pristupačnost u Hrvatskoj: između inkluzije i iluzije
Nepristupačnost javnih površina i građevina javne namjene, zanemarivanje potrebnih prilagodbi za osobe sa senzoričkim oštećenjima, nepristupačan javni prijevoz i nepristupačna popratna infrastrukturu, nedovoljna dostupnost prilagođenog prijevoza za osobe s invaliditetom u svim dijelovima Hrvatske... Nakon područja socijalne zaštite, najčešće pritužbe građana koje zaprima Pravobranitelj za osobe s invaliditetom redovito se odnose na pristupačnost i mobilnost.
U kojoj je mjeri onda inkluzivno izgrađen okoliš u Hrvatskoj stvarnost, a u kojoj iluzija? O stvarnom stanju na terenu, kvaliteti provedbe propisa o pristupačnosti u praksi, svakodnevnim izazovima osoba s invaliditetom u prostoru koji ih okružuje, razgovarat ćemo s Darijem Jurišićem, pravobraniteljem za osobe s invaliditetom, Maricom Mirić, predsjednicom Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, i Filipom Jadrijevom, dopredsjednikom Udruge tjelesnih invalida Zadarske županije.
Pridružite se stvaranju pristupačnijeg okruženja
Dio našeg novinarskog projekta možete biti i svi vi ostali – projektanti, građevinari, predstavnici javnog i civilnog sektora, pojedinci...
Podijelite s nama svoje mišljenje, konkretne projekte, preporuke ili vrijedna iskustva – i dobra i loša. Jeste li se susreli s arhitektonskim barijerama u vlastitom gradu ili općini? Imate li primjer dobre prakse koji bi mogao potaknuti pozitivne promjene, educirati i inspirirati druge u kreiranju okruženja koje je dostupno svima? Vaša priča može doprinijeti kvalitetnijem dijalogu i podizanju svijesti o važnosti pristupačnosti izgrađenog okoliša. Svi zainteresirani za sudjelovanje, pišite na natasa@egradnja.hr.
Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije
(Dozvoljeno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora)
