Poznato je da gradnja, materijali od kojih gradimo te način na koji gradimo ima velik utjecaj, globalno na našu planetu, ali i individualno, na čovjeka, odnosno zajednicu ljudi koja živi i boravi u određenoj građevini. Stoga bi trebalo težiti principima, tehnikama gradnje i oblikovanju koji stvaraju domove sa smanjenim štetnim utjecajem na okoliš, a povećanim zdravstvenim dobrobitima za stanare.
Zdravi domovi sa manjim ugljičnim otiskom
-Living Places u Copenhagenu u Danskoj je eksperimentalni projekt kojim VELUX grupa i njeni partneri žele pokazati kako se može graditi održivo, zdravo i u skladu s prirodom. Ovaj projekt dio je strategije održivosti VELUX Grupe, koja za cilj ima prestanak proizvodnje ugljikovog dioksida do 2030. godine, a do 2041. grupacija želi nadoknaditi ugljik koji su ispustili tokom 100 godina njihovog postojanja.
Living Places Copenhagen, foto Adam Mork
Izgradnji prototipa održivog naselja u Copenhagenu prethodila je opsežna studija, kojom se istraživalo koliko jedna klasična obiteljska kuća u Danskoj ispusti CO2 za vrijeme svog čitavog životnog vijeka te što se može napraviti kako bi se smanjio ugljični otisak.
Životni vijek jedne građevine ne odnosi se samo na vrijeme koje provedemo boraveći u njoj, već kreće od trenutka ekstrakcije ili proizvodnje građe, zatim transporta iste na gradilište, preko gradnje i uporabe te konačno demontaže ili rušenja.
Rezultati studije su pokazali da se primjenom principa, koji će biti korišteni za izgradnju naselja Living Places, ugljični otisak može trostruko smanjiti. VELUX Grupa je, u suradnji s arhitektonskim uredom EFFEKT iz Copenhagena, tvrtkom ARTELIA za inženjersko savjetovanje i Enemarke & Peterson, izvođačem radova, pokrenula realizaciju prvog ovakvog projekta, koji bi trebao pokazati kako će ovaj koncept biti prihvaćen od strane struke te provjeriti rezultate studije u praksi.- objasnio je Tomislav Fabek, arhitekt tvrtke VELUX Hrvatska.
Pet ključnih principa
-Living places koncept temelji se na pet ključnih principa; zdravlje, jednostavnost, fleksibilnost, ekonomičnost i zajedništvo, koji se generalno mogu primijeniti na svaki dom, grad ili zajednicu, a čijom primjenom se može postići i do tri puta niži ugljični otisak te tri puta zdravije okruženje u domu. Također, ovaj projekt poručuje da tehnologiju i materijale za održivu gradnju već imamo te da je u održive projekte moguće krenuti već danas.
Living Places Copenhagen, foto Adam Mork
Zdraviji uvjeti života polaze od samog oblikovanja kuće
Poboljšanje životnih uvjeta i zdravlja stanara polazi od samog oblikovanja kuće. Najprije se „odrezalo” sljeme krova kako bi se dobilo ravnomjerno zenitalno osvjetljenje, odnosno da svjetlost ulazi odozgo, a prema tome se odredio i nagib krova, pri čemu se, uz količinu svjetlosti, pazilo i na dobar pogled. Korišteni su krovni prozori, a ovaj projekt pokazuje ono što se često zaboravlja, da krovni prozori, osim velike količine svjetlosti, mogu osigurati i iznimno lijep pogled. S potkrovnim etažama kreće se već od prvog kata.
Zahvaljujući oblikovanju, galerijama i krovnim prozorima može se dobiti efikasno prirodno prozračivanje. Zrak se prirodno diže prema gore te ako se otvori prozor na gornjoj i donjoj etaži rezultat je efikasnije provjetravanje i brža izmjena zraka, što direktno utječe na kvalitetu zraka u prostoriji i ugodniji boravak u prostoru.
Jednostavna montažna gradnja drvetom
Koncept pretpostavlja jednostavnu montažnu gradnju sa predfabriciranim dijelovima koji se dopremaju na gradilište i slažu. Prototip u Copenhagenu kao osnovni materijal koristi drvo, a primijenjena su dva konstruktivna sustava za dva modela obiteljskih kuća. Za prvu je primijenjen kanatni sustav, a za drugu sustav križno laminiranih ploča (CLT).
Sustavi instalacija i tehnologija odvojeni su od konstrukcije, a zahvaljujući modularnom pristupu olakšali su održavanje, popravke i eventualne nadogradnje i demontažu. Nema klasičnih temelja, već se koriste čelični vijci koji se buše u teren, čime su reducirani i zemljani radovi.
Da bi ovakva gradnja bila uistinu ekološka i održiva važno je da se materijali nabavljaju lokalno, da rade lokalni majstori, kako bi se izbjeglo zagađenje i rasipanje novca koje uzrokuje transport.
Rješenja prilagodljiva različitim uvjetima življenja
Montažna gradnja drvetom ostvaruje princip prilagodljivosti i fleksibilnosti, što znači da je takvu obiteljsku kuću, uz manje radova i manji trošak moguće prilagoditi različitim obiteljskim prilikama, primjerice rođenje djece i njihovo odrastanja, a s druge strane kad ta ista djeca odu, kuća se može jednostavnije reducirati, kako bi se smanjili troškovi održavanja. Također, ovakva gradnja se vrlo lako može prilagoditi raznim tipologijama od ruralnih do gradskih područja.
Zajedničke parcele
Umjesto velikih privatnih parcela na koje smo navikli, koncept Living Places počiva na zajedništvu i kuće se smještaju na zajedničku parcelu. Ovako se ostvaruje više prednosti, koje uvelike doprinose održivosti. Manje površine se „otimaju” iz prirode, odnosno manje prostora će biti izgrađeno, povećava se gustoća naseljenosti, smanjuju se troškovi održavanja i potiče zajedništvo među susjedima, čime se direktno utječe na zadovoljstvo stanovnika.
Zadovoljstvo stanovnika se posebice odnosi na stanovnike u Danskoj, jer rezultati istraživanja pokazuju da se njihovi stanovnici osjećaju usamljeno, budući da kultura druženja nije razvijena kao primjerice u Hrvatskoj, stoga je princip zajedničkih parcela dodatna prednost i u tom smislu.
Dugoročna isplativost
U konačnici, osim održivosti važno je da je projekt ekonomičan, ne jeftin, već isplativ, da se odabiru kvalitetni materijali, koji će zadovoljiti statičke i estetske zahtjeve, ali da se gradi onoliko koliko je optimalno za pojedinu obitelj, uz karakteristiku fleksibilnosti, mogućnosti prilagođavanja različitim životnim potrebama i jednostavne popravke i održavanje.- nastavio je arhitekt Fabek
Energetska učinkovitost, ekologija i održivost
Predviđeno je da građevine budu opremljene energetski učinkovitim sustavima grijanja, solarnim sustavom, mehaničkom ventilacijom te pametnim uređajima koji štede energiju. No, poanta je da se navedeno koristi u što manjoj mjeri, a da se za grijanje, hlađenje i provjetravanje maksimalno iskoriste prirodni načini omogućeni zahvaljujući specifičnom oblikovanju kuće. Dakle, efikasnim zamračivanjem u toplijim danima možemo zadržati nisku temperaturu unutar kuće, smanjiti potrebu za zagrijavanjem uz pomoć sunčeve svjetlosti zahvaljujući učinkovitom rasporedu staklenih površina te koristiti, ranije opisanu, izmjenu zraka kroz više etaža za provjetravanje interijera.
Eksperimentalni projekt Living Places osmišljen je i prilagođen Danskoj, no poanta je, da se sličan projekt može realizirati drugdje, a graditi se može drvetom ili materijalom koji je karakterističan za to područje, ali uz primjenu ostalih principa Living Places koncepta, zaključio je arhitekt Fabek.
Projekt Living Places u Copenhagenu posjetili i hrvatski arhitekti
Projekt Living Places smješten u Copenhagenu sastoji se od 7 paviljona, a obuhvaća dvije obiteljske kuće, dvije dvorane za sastanke, izložbeni i informativni paviljon te skladište i prostor za reciklažu, a posjetili su ga i hrvatski arhitekti. Među njima našao se Alen Žunić, koji je s nama podijelio svoje dojmove o projektu.
Living Places Copenhagen, foto Adam Mork
Što Vas je najviše zainteresiralo vezano za koncept Living Places projekta i njegove principe za održivu gradnju?
Uz nevjerojatno dobre detalje građenja i oblikovanja pojedinačnih objekata, posebno mi je zanimljivo objedinjavanje i suživot nekoliko stambenih jedinica, koje dijele ‘parcelu’, odnosno prostor oko njih. Parcela u ovom slučaju nije limitirano, ograđeno područje oko svake 'kućice' već je samo ekstenzija okolnih javnih poteza zelenila i pločnika, a koncept sharinga je osnovna premisa cijelog obuhvata, što je gotovo nezamislivo u hrvatskom kontekstu.
Na koji način Living Places koncept može inspirirati arhitekte i investitore za stvaranje održivih domova i zajednica?
Vjerujem da koncept Living Places može inspirirati na tri razine – od detalja (primjenom drvenih materijala i kvalitetnih ugrađenih proizvoda), preko ranije spomenutog objedinjenog urbanističkog postava (uspješnog suživota nekoliko 'kućica'), do gotovo manifestne ambicije da se već na manjem mjerilu naglašeno reducira emisija C02 koja će time pridonijeti globalnim promjenama.
Da li Vas se posebno dojmio neki od paviljona ili kuća i ako je, što vas je najviše zaintrigiralo?
Posebno mi je ostao u sjećanju Living place paviljon 2, sa sjajnim staklenim potezom prema ulici i krovnim prozorskim procjepima na zadnjoj etaži, sa interesantnom generalnom dispozicijom prostorija te iznenađujućom prostranošću unutar tlocrtno tako malenog, a visinom naglašenog volumena.
Koliko je, prema Vašem mišljenju, važno dati prednost zdravijoj i niskokarbonskoj gradnji u trenutnoj građevinskoj industriji?
Zbog drastičnih klimatskih promjena na globalnoj razini svaka kuća i naselje, svojom tranzicijom ka održivom načinu gradnje, dovest će u narednih 10-20 godina do velikih pozitivnih promjena, a najbolje vrijeme za početi s takvom praksom je – sada. Showcase ovakvog tipa možda jest samo testna startna točka, ali upravo zbog organiziranih obilazaka i prezentacija (za veliki broj ljudi koji to u konačnici vidi) stvara se svijest o tome kako je moguće graditi i u kojem smjeru bi trebalo smjelije krenuti u budućnosti.
Hoćete li uključiti neke od principa Living Places koncepta u vlastite projekte?
Maksimalno ću pokušati, ne samo na razini arhitekture nego i u projektima urbanističkog mjerila (stambenih naselja sa velikim brojem kuća) gdje utjecaj takvih održivih principa može učiniti još i veću razliku.
S kojim izazovima se suočavate pri implementaciji održivih rješenja u svojim arhitektonskim projektima?
U Hrvatskoj je možda najprisutnija prepreka – mogućnost (tehnologija) izvedbe održivih rješenja, a i rijetko je razumijevanje investitora da početna veća investicija održivih rješenja znači puno veće benefite koji dolaze tek kasnije, vremenom.
Na koji način projekti kao Living Places doprinose generalnom cilju smanjenja utjecaja građevinarstva na okoliš?
Uz tehničke doprinose, ključan je i onaj u smjelosti i viziji jer ovakvi pilot projekti su oni koji stvaraju promjenu. Svaki inicijalni iskorak je uvijek težak, ali otvara put brojnim drugim inicijativama i pokazuje da je nešto moguće, barem za početak u malom mjerilu.
Za više informacija o projektu ili za stručnu podršku možete se obratiti VELUX arhitektima.