Važnost seizmičkih pregleda starijih zgrada prije energetske obnove

O važnosti seizmičkih pregleda starijih zgrada prije njihovih energetskih obnova razgovarali smo s prof. dr. sc. Josipom Atalićem, dipl.ing.građ., osobom koja je koordinirala brzim pregledima zgrada zahvaćenih potresom.

Poštovani prof. Atalić prošlo je već više od mjesec dana otkako je Zagreb zadesio potres, a Vi od tog trenutka neumorno radite na koordinaciji stručnih pregleda zgrada. Možete se samo kratko osvrnuti na trenutnu situaciju te koje faze slijede kako bi se proces završio?

Može se konstatirati da se sustav brzih, preliminarnih pregleda (vezanih za sigurnost) stabilizirao (‘’uigrao’’) i lagano ih privodimo kraju, što je sreća, jer su ljudi na izmaku snaga. Što se tiče faza koje slijede prvo su na redu detaljni pregledi koji su predviđeni novim Zakonom kojeg svi inženjeri, zajedno sa građanima s nestrpljenjem iščekuju.

Povod našem intervjuu je i zelena gradnja, tj. energetska obnova postojećih objekata, obzirom da će se ista financirati iz EU fondova i očekivano će među prijaviteljima biti puno vlasnika starijih objekata.  Možete nam kazati koja je Vaša preporuka vlasnicima kuća te suvlasnicima stambenih zgrada? Koje starosti i kakve gradnje su najugroženije pri eventualnoj pojavi potresa te koliko je i zašto važno prilikom ove investicije izvršiti i preglede konstrukcija?

Već nekoliko godina upozoravamo ljude da samo s energetskom obnovom, bez seizmičke, preuzimaju rizik da im može propasti investicija. Potpuno razumijem da seizmička intervencija predstavlja dodatni trošak, ali treba imati na umu da je značajno jeftinije odjednom odraditi energetsku i seizmičku intervenciju.

Tradicijske građevine, izgrađene prije 1964. godine su se pokazale najugroženijima, posebice što su uglavnom loše održavane i više puta rekonstruirane. Često su rekonstrukcije i dodatno oslabile konstrukcije pri čemu je graditeljska struka padala u drugi plan, a što se sada pokazalo lošim. Svima savjetujem da prije intervencija potraže mišljenje struke.

Ako možete još malo detaljnije kakvi pregledi konstrukcija su minimalno dovoljni te tko vrši takve preglede?

Sve uvijek ovisi o konstrukciji, odnosno zatečenom stanju zgrade – svaka zgrada je priča za sebe. Pregledi mogu biti brzi i samo vizualni pa sve do detaljnih ispitivanja koja predviđaju i eksperimentalna ispitivanja. Vrlo bitan element je postojeća dokumentacija, a posebice ukoliko je bilo rekonstrukcija. Projektant bi trebao biti taj koji definira razinu pregleda, a sve ponajprije ovisi o projektnom zadatku.

U intervjuu za Telegram ste spomenuli kako ste prije obnove javnih zgrada u Zagrebu predlagali različita, pa i ekonomična rješenja kojima bi se te građevine dodatno ojačalo prije obnove. Kako vlasnici zgrada mogu na primjer doći do takvih informacija?

Postoje brojni priručnici i upute o pojačanjima zgrada, ali trenutno je u izradi jedan priručnik koji bi ih sve obuhvatio u smislu da je prilagođen za konkretne slučajeve zgrada nastradalih u potresu. Priručnik bi trebao pomalo izlaziti (online), a trebao bi biti kontinuirana pomoć i građanima i struci. Od struke se očekuje da daju svoj doprinos, a posebice kad krenu radovi.

Jedan savjet za kraj. Ako kupac stana u starijoj gradnji pristupa adaptaciji stana, što biste mu savjetovali? Jesu li recimo u zgradi iz 1930ih godina važnu ulogu također igrali i tanki zidovi, te zašto nije dobro raditi rupe u debelim zidovima starogradnje? Znači li to da bi se zapravo u takvim stanovima kompletni tlocrti trebali očuvati?

Starije zgrade imaju drugačiju koncepciju nego nove i to treba poštivati. Dodatan problem je što se na fakultetima rijetko uči o konceptima starijih zgrada pa inženjeri krivo postupaju. Primjerice, ''tanki'' zidovi se proglašavaju nekonstrukcijskim (nenosivima) i olako se uklanjaju zaboravljajući da se često kontinuirano nastavljaju po visini pa ih je potrebno ''prihvatiti'' (traverzama). Dodatno, uklanjanjem zidova narušavamo pravilnu koncepciju konstrukcije kakve ''stare'' zgrade obično jesu i često ostavljamo ''deblje'' (nosive) zidove nepridržanima. Proširivanjem otvora dodatno oslabljujemo konstrukciju (primjerice smanjujemo ukupnu površinu zidova) i dobivanjem atraktivnijeg prostora za stanovanje često povećamo rizik. Naravno, kvalitetnim inženjerskim rješenjem se najčešće može definirati optimalno rješenje za pojedinačnu zgradu.

Autor: dr. sc. Josip Atalić, dipl. ing. građ.