Što su gradovi zagrijaniji, gora je klima u svijetu

Sve izraženije posljedice klimatskih promjena, zagađenja, utjecaja prirodnih nepogoda i ljudskog djelovanja na okoliš te rastućih potreba za energijom, ukazuju na potrebu za promjenom načina gospodarenja resursima i prostorom u svim segmentima društveno-gospodarskog djelovanja pa tako i u onom prostornog planiranja i oblikovanja krajobraza. Kako bi se dogodile pozitivne promjene i umanjili negativni utjecaji u prostoru, nužno je napraviti zaokret prema implementaciji inovativnih tehnoloških rješenja.

Godišnje okupljanje udruženja HDKA

Jedan je ovo od glavnih naglasaka međunarodne konferencije Krajobraz-krajina-pejzaž, održane u organizaciji Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata 4. prosinca u prostoru Društva arhitekata Zagreb.

Izazovi u primjeni

„Smart landscapes zapravo predstavljaju krajobrazna rješenja upotpunjena rješenjima srodnih i nesrodnih struka, koja su čistim i inovativnim tehnologijama funkcionalno povezana s postojećim ili planiranim sustavima sa svrhom otklanjanja ili umanjivanja negativnih utjecaja klimatskih promjena i zagađenja u kontaktnom okolišu“, objašnjava za naš portal predsjednica HDKA, mag. ing. prosp. arch. Barbara Klemar.

Implementacijom ovakvih „pametnih“, dobro promišljenih rješenja, prostor se štiti od degradacija, podiže se kvaliteta života njegovih korisnika, ostvaruju energetske uštede i smanjuje negativan utjecaj na klimu i okoliš.

Klemar objašnjava kako su pametna rješenja u krajobrazu širok pojam te se ugrubo mogu podijeliti na tri kategorije:

• rješenja u prostornom i krajobraznom planiranju
• rješenja u krajobraznoj arhitekturi i oblikovanju – izvedbi
• rješenja u održavanju.

Teško je ograničiti popis (ne)srodnih struka, koje posredno ili neposredno sudjeluju u planiranju, projektiranju i održavanju krajobraza i urbanih sredina. Tehnolozi, snimatelji, psiholozi..., sve ovisi o problemu koji treba riješiti.

Iako su krajobrazni arhitekti educirani, kako bi analizirali i uvažavali sve potrebe prostora, respektirajući pritom sve dionike prostora – floru, faunu, živo i neživo u skladu s potrebama korisnika te kao takvi itekako posjeduju razvijenu svijest o pametnim rješenjima u krajobrazima, dostupnost tehnoloških i drugih pametnih rješenja je neka druga priča. Niz je izazova s kojima se suočavaju u njihovoj mogućoj praktičnoj primjeni.

„Vrlo važan aspekt u radu krajobraznog arhitekta u području oblikovanja je svijest investitora o pametnom upravljanju prostorom i tu još ima jako puno prostora za napredak. Često nedostaje razumijevanje investitora da pametno ulaganje inicijalno košta malo više od krpanja rupa i naravno, zakonska regulativa koja bi pratila potrebe. Pitanje konflikata koji se rješavaju u prostoru se često odnosi i na činjenicu da se koraci preskaču. Na primjer, teško je održivo i pametno održavati prostor koji nije inicijalno planiran i izveden kao „pametan“.

Kao primjere dobro planiranih i izvedenih projekta Klemar navodi održivi sustav odvodnje kao dijela urbane zelene infrastrukture na kružnom toku u Puli te krovne vrtove Kempinski hotela Adriatic u Alberima u Istri.

„Što se krovnih vrtova tiče, ima dosta dobrih primjera u Zagrebu, a pogotovo na Jadranu, jer su hotelijeri prepoznali važnost održivosti u gospodarenju prostorom i imovinom te vrijednost zelenila u cijeni proizvoda koji nude.“

Ljudi važniji od dizajna

Govoreći o primjeni pametnih tehnologija u različitim profesijama, bivši predsjednik Europske asocijacije krajobraznih arhitekata i čest sudionik konferencije, Nigel Thorne, naveo je kako krajobrazne arhitekte treba podsjetiti da ne rade s virtualnom stvarnošću, već sa stvarnim svijetom. Pritom valja imati na umu da ovaj Planet neće služiti nikome ako su gradovi sve zagrijaniji.

„Ne morate znati kako se pokreće dron. Vi morate znati objasniti onome tko upravlja s dronom što s njime treba raditi. Sve se temelji na vama i na vašem upravljanju znanjem. Zaboravite dronove i izađite na teren.“, slikovito je pojasnio ovaj priznati krajobrazni arhitekt s preko 35 godina iskustva u upravljanju projektima krajobrazne arhitekture.

Više od svega, naglasio je Thorne, za krajobrazne arhitekte je najvažnije da razumiju krajobraz i okoliš u kojem rade, odnosno ljude i zajednicu s kojima će surađivati na projektima.

„Nema veze koliko je dobar vaš dizajn, on može biti najbolji na svijetu, ali ako dizajnirate okoliš koji nitko ne želi koristiti, on će postati hladan, mračan. Ako taj okoliš nije pristupačan svakome, onda nije nikome. On mora biti relevantan ljudima koji u njemu žive, borave, rade ili ga posjećuju i zato se morate povezati s onim što oni žele i kako taj okoliš učiniti prilagodljivim za promjene u budućnosti, a ne s onim što vi želite dizajnirati. To se zove pametna krajobrazna arhitektura.“

Britanac se požalio kako se u samom srcu Londona više ne može vidjeti intervencija po mjeri čovjeka. Izgled i značaj ikoničnih građevina poput Londonskog tornja nagrđuju nizovi visokih zgrada. Naglašava pritom kako je danas uvriježeno mišljenje arhitekata da je svaka zgrada ikonična, dok će on to reći samo za onu koja to uistinu jest.

„Kada stanete pred Londonski toranj, sve je savršeno lijepo, no tada pogledate lijevo i vidite pohlepu, profit, ego, niz nakaradnih građevina koje su uništile moj grad. Nije mi jasno kako je netko mogao dizajnirati zgrade čiji su stakleni prozori pod takvim kutom da reflektiraju sunčevu svjetlost na aute u vožnji. Londonski toranj i most izgubit će svoj povijesni status zbog tog nereda, a to svakako nije pametan krajobraz.“

Londonski toranj, ikonična građevina

Rješenja za toplinske otoke

Važnost promicanja regionalne suradnje kroz dijalog i razmjenu iskustava susjednih država i strukovnih udruženja krajobraznih arhitekata, kao i stvaranja zajedničkih zaključaka u svrhu poboljšanja stanja u struci, prepoznata je kroz redovito sponzoriranje i sudjelovanje u programu konferencije i od strane Semmelrocka, člana Wienerberger grupe.

Vodeći inovator u proizvodnji betonskih opločnika predstavio se na konferenciji kroz predavanje mag. ing. pros. arch. Ive Filipović, krajobrazne arhitektice branda Semmelrock, na poslovima projektiranja za područje Hrvatske, BiH, Srbije i Slovenije.

Iva Filipović je u svome predavanju objasnila pozitivan utjecaj betonskih proizvoda na održivost krajolika i poboljšanje urbane mikroklime, kroz izvedbu „hladnih“ kolnika i upotrebu vodopropusnih sistema opločnika:

„Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova budućih generacija. Negativne posljedice porasta temperature zraka osobito su primjetne u četvrtima u središtima tzv. megagradova, gdje se stvaraju urbani toplinski otoci, s temperaturom višom i do 12°C u odnosu na onu u ruralnim dijelovima. Kao rješenje za smanjivanje efekta toplinskih otoka navodi se i izvedba kolničkih konstrukcija koje omogućavaju propuštanje vode u podlogu, tzv. poroznih kolnika te kolnika sa svjetlijom površinom, posebno betonskih, koji zbog povećane reflektivnosti imaju prosječno niže temperature. Navedene tipove kolnika uobičajeno nazivamo hladnim kolnicima.

Jedno od rješenja za smanjivanje urbanih toplinskih otoka sigurno je i korištenje opločnika, fasada i krovova svijetlijih boja s visokim indeksom refleksije Sunčeve svjetlost SRI.“

Kako bi se smanjio utjecaj toplinskih otoka i povećala toplinska ugodnost vanjskog okoliša, pojedine zemlje u EU uvode SRI u svoje regultive pa je tako, primjerice, Italija zakonski propisala korištenje završnih materijala s visokom SRI vrijednosti. U španjolskom gradu Murcia proveden je pak pilot projekt uvođenja hladnih kolnika gdje je kontinuiranim mjerenjem utvrđena razlika površinske temperature od 7 do 10°C , smanjenje vanjske temperature preko 2°C, manje zagrijavanje površina i isijavanje topline, smanjena buka i poboljšana kvaliteta zraka.

Semmelrock opločnici za „hladne“ kolnike

„Razvojem strategija za smanjenje toplinskih otoka i gospodarenje oborinskim vodama, cilj je na razini EU u što skorije vrijeme smanjiti porast temperatura, poplava te napraviti što jasnije smjernice i ciljeve za suzbijanje istih. Kontinuirano povećanje zelenih otoka, gradnja zelenih krovova i parkirališta, upotreba održivih materijala s visokim indeksom refleksije Sunčeve svjetlost SRI, dugoročan je koncept zelene infrastrukturne strategije“, naglasila je u svome predavanju Filipović.

Ovaj naglasak na održivosti i ekološkoj odgovornosti u suvremenoj novogradnji, obnovi i infrastrukturi, prepoznat je i u Semmelrocku koji se može pohvaliti nizom inovativnih rješenja od održivih građevinskih materijala, za probleme izazvane klimatskim promjenama, kao što su već spomenuti toplinski otoci.

Semmelrock betonski opločnici nisu samo ukras trga ili parka, već zaista mogu mijenjati mikroklimatske faktore, a što su potvrdila i dva nezavisna instituta koja su provela mjerenja SRI-a na odabranim Semmelrock opločnicima, kako bi provjerili zadovoljavaju li prema normama zadane vrijednosti „hladnog“ kolnika.

„Opločnici svjetlijih i grubljih površina imaju i više nego zadovoljavajući albedo (mjera solarne refleksije op.a.) i SRI, pri čemu je SRI ≥ 33, odnosno albedo ≥ 0,33. Samim time naš je savjet da se u projektiranju i odabiru, posebno za veće površine, odabiru svijetliji tonovi kao osnova, a ako je moguće, antracit i grafitno sivi tonovi samo rubno ili nikako“, savjetuje Filipović.

Različita istraživanja pokazuju da razlika površinskih temperatura između asfaltnih i betonskih kolnika, ali i betonskih opločnika, tijekom dana u ljetnom periodu doseže i do 20°C, pri čemu valja naglasiti da je ta razlika izraženija, što je jači intenzitet sunčevog zračenja, npr. u ljetnom periodu.

„Povećanje albeda površine materijala, odnosno korištenje materijala s većom vrijednosti albeda, nameće se kao jedno od potencijalnih rješenja za smanjenje površinskih temperatura izgrađenog okoliša, a samim time i temperatura vanjskog zraka“, kažu u Semmelrocku.

Inovacija za ravne krovove

Kao tvrtka okrenuti budućnosti, u Wienerbergeru se ponose i inovacijom za ravne krovove:

"Wienerberger Leadax Roov krovna folija, PVB krovna membrana nije samo izdržljiva i pouzdana, već također zadovoljava najviše zdravstvene i sigurnosne standarde. Proizvedena je od recikliranih materijala te se nakon upotrebe može ponovno reciklirati, što je čini 100 posto kružnim materijalom. Off white, s vrlo visokim SRI za razliku od klasičnih hidroizolacija, idealna je kao podloga za zelene krovove, izgradnju prohodnog krova polaganjem Semmelrock ploča na podmetače. Još jedan veliki plus je što Wienerberger Leadax Roov membrana može biti i podloga plavog krova – oni su izgrađeni za privremeno skladištenje kišnice, čime se rasterećuje kanalizacijski sustav. Voda se može skladištiti na krovu ili u spremniku za vodu. Može se filtrirati i upotrebljavati u svrhe kao što je ispiranje WC školjke ili zalijevanje biljaka.“

Budućnost opločnika

Dekarbonizacija i prilagodba klimatskim promjenama ostaju važne teme za Wienerberger grupu i u narednom periodu. Takvim izazovima pristupaju pružanjem rješenja koja odgovaraju budućnosti.

„Wienerberger želi biti klimatski neutralan najkasnije do 2050. godine, a do tog cilja dovest će nas dekarbonizacija proizvodnih procesa, inovativni portfelj proizvoda i nove tehnologije“, poručuju iz grupacije.

Semmelrock je također ozbiljno pristupio ovom problemu. Iako se pri proizvodnji opločnika koristi zelena energija te se ne stvaraju velike količine CO2, kažu kako se uvijek trude ići korak naprijed te se već rade probne proizvodnje i ispitivanja novih bezcementnih opločnika.

„Pri korištenju novih materijala i energija svakako moramo imati na umu da su ovi materijali nedovoljno istraženi. Norme koje EU propisuje ne obuhvaćaju određene materijale i proizvodne procese, a nemamo ni stručnjaka koji će se baviti isključivo ovom tematikom. Zbog svega navedenog, cijena takvih opločnika bila bi visoka, a potražnja je još uvijek mala“, objašnjavaju u tvrtki.